što ako se sklopi brak pod utjecajem alkohola?
2024-03-01 11:58:14
Ako se brak sklopi pod utjecajem alkohola, to može biti razlog za poništaj braka ukoliko je jedna od strana zbog utjecaja alkohola bila nesposobna za rasuđivanje u trenutku sklapanja braka. Prema članku 26. stavku 1. Zakona o obitelji, "brak ne može sklopiti osoba nesposobna za rasuđivanje". Ako se dokaže da je osoba u trenutku sklapanja braka bila pod takvim utjecajem alkohola da nije mogla shvatiti značenje svog postupka ili upravljati svojom voljom, tada bi taj brak mogao biti ocijenjen kao nevaljan.
U tom slučaju primjenjuju se odredbe o poništaju braka koje su propisane člankom 29., gdje stoji: "Brak sklopljen protivno odredbama članaka 25. do 28. ovoga Zakona nije valjan i na njega će se primijeniti odredbe o poništaju braka." Pritom treba imati na umu da postupci vezani uz osporavanje valjanosti ili pokretanje postupka poništenja moraju biti provedeni pred nadležnim sudom te uz poštovanje pravosudnih procedura i dokaznog materijala koji potkrepljuju tvrdnju o nesposobnosti za rasuđivanje zbog utjecaja alkohola u vrijeme sklapanja bračne zajednice.
Osobe koje smatraju da su njihova prava povrijeđena uslijed sklapanja takvog nevaljanog akta trebale bi potražiti savjet kod kvalificiranoga pravnika kako bi dobile detaljnije informacije i eventualno pokrenule sudski postupak radi osporavanja valjanosti spornoga akta – tj. sklapanja bračne zajednice pod nedopustivim okolnostima.
Z
Sto je pretpostavljena opasnost?
2024-03-05 13:05:35
Pretpostavljena opasnost u kontekstu osiguranja tražbine prethodnom mjerom, kako je definirano u Zakonu o parničnom postupku Republike Hrvatske, odnosi se na situacije kada sud može smatrati da postoji opasnost koju predlagatelj osiguranja ne mora posebno dokazivati. Prema članku 333. Zakona o parničnom postupku, pretpostavlja se da opasnost za ostvarenje tražbine (kako je navedeno u članku 332.) postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju:
1. Platnog naloga ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javnoovjerovljene isprave, mjenice i čeka protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor. 2. Presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenoga postupka. 3. Odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu. 4. Presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba. 5. Nagodbe iz članka 332., stavak 1., točka 2., ovoga Zakona koja se pobija zakonom propisanim putem. 6. Javnobilježničke isprave iz članka 332., stavak 1., točka 3., ovoga Zakona kojoj se osporava valjanost zakonom propisanim putem.
Također, sud može uvjetovati određivanje prethodne mjere davanjem jamstva ili osiguranjem štete s strane predlagatelja ako postoje okolnosti navedene pod točkom (2) tog istog članka (to jest slučajevima presuda po priznanju i pobijanja nagodbama).
Z
Da li dijete od 14 godina moze osporavati majcinstvo
2024-04-29 18:04:45
Dijete može podnijeti tužbu radi osporavanja majčinstva do navršene dvadeset i pete godine života, sukladno članku 393. stavku 1. Zakona o obitelji. Međutim, ako je dijete maloljetno, što uključuje i dijete od 14 godina, tužbu u njegovo ime mora podnijeti posebni skrbnik kojega imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad (članak 393., stavak 2.). Kad posebni skrbnik podnese tužbu, prestaje ovlaštenje roditelja za zastupanje djeteta u tom postupku (članak 393., stavak 3.).
https://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon
Z
da li radiš
2024-05-15 00:27:36
Da, radim. Kako vam mogu pomoći vezano uz pravo? Ako imate konkretno pitanje o Zakonu o radu ili bilo kojem drugom zakonu, slobodno ga postavite.
https://www.zakon.hr/z/298/Zakon-o-Dr%C5%BEavnom-inspektoratu
https://www.zakon.hr/z/479/Zakon-o-uslugama
https://www.zakon.hr/z/307/Zakon-o-radu
https://www.zakon.hr/z/1751/Zakon-o-tr%C5%BEi%C5%A1tu-rada
Z
koji rok zastare tužbe za naknadu neimovinske štete
2024-05-15 00:28:29
Prema Zakonu o obveznim odnosima, rok zastare za tužbu za naknadu neimovinske štete je tri godine. To je propisano člankom 230. stavkom 1., koji navodi da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila.
Međutim, u svakom slučaju ta tražbina zastarijeva najkasnije pet godina od dana kada je šteta nastala, kako stoji u članku 230. stavku 2.
Ako se radi o nematerijalnoj (neimovinskoj) šteti prouzročenoj objavom informacije kojom je nanesena povreda časti ili ugleda, članak 23. Zakona o medijima propisuje da tužba mora biti podnesena najkasnije u roku od tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je prouzročena nematerijalna (neimovinska) šteta.
Dakle: - Opći rok zastare: Tri godine od saznanja za počinitelja i nastalu neimovinsku (nematerijalnu) štetu. - Maksimalni rok: Pet godina od dana kada je neimovinska (nematerijalna) šteta nastala. - Specifični slučaj kod medija: Tri mjeseca od saznanja za objavu informacije kojom su povrijeđeni čast ili ugled.
Nadam se da ovo odgovara na vaše pitanje!
https://www.zakon.hr/z/310/Pomorski-zakonik
https://www.zakon.hr/z/91/Zakon-o-mirovinskom-osiguranju
https://www.zakon.hr/z/38/Zakon-o-medijima
https://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima
Z
Molim za pregled sudske prakse vezano uz žalbe na Rješenja kojim se utvrđuje smetanje posjeda s naglaskom na dokazivanje čina smetanja
2024-05-28 22:15:11
Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, postupak za smetanje posjeda reguliran je u nekoliko članaka koji se odnose na hitnost rješavanja, ograničenje raspravljanja samo na posljednje stanje posjeda i čin smetanja te mogućnost privremenih mjera. Evo pregleda relevantnih odredbi:
1. **Članak 440.** - Sud će pri određivanju rokova i ročišta po tužbama zbog smetanja posjeda uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakoga pojedinog slučaja.
2. **Članak 441.** - Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.
3. **Članak 442 (NN)** - U tijeku postupka sud može po službenoj dužnosti bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanje nenadoknadive štete.
4. **Članak 443 (NN)** - Rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud će odrediti prema okolnostima pojedinog slučaja. * U parnicama zbog smetnjaeposjedarokzaodgovornatužbuje15dana. * Iz važnih razloga sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje rješenja.
5. **Članak 444 (NN)** - Tužitelj gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja kojim se tuženiku nalaže izvršenje određene radnje ako nije zahtijevao provedbu unutar tridesetak dana nakon proteka roka određenog za ispunjenje te radnje.
Sudska praksa često naglašava važnost brzine u ovim sporovima kako bi zaštitila prava stranaka što je moguće učinkovitije s obzirom da su situacije vezane uz mirno uživanje imovine vrlo osjetljive prirode:
- Sudovi redovito potvrđuju potrebu fokusiranja isključivo na zadnje stanje stvari prije čina ometenja te sam čin ometenja. - Privremene mjere mogu biti ključan alat kako bi spriječile daljnju štetu dok traje glavni proces. Ako imate konkretan primjer žalbe koju želite pregledati detaljno kroz prizmu zakonskih okvira navedenih gore, molimo vas navedite specifične informacije kako bismo mogli pružiti preciznije informacije iz zakona koji regulira ovu materiju – Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br.: NN).
https://www.zakon.hr/z/241/Zakon-o-vlasni%C5%A1tvu-i-drugim-stvarnim-pravima
https://www.zakon.hr/z/103/Zakon-o-zemlji%C5%A1nim-knjigama
https://www.zakon.hr/z/134/Zakon-o-parni%C4%8Dnom-postupku
Z
koja ostecenja su potrebna za inkluzivni dodatak prve razine
2024-06-02 08:46:20
Prema Zakonu o inkluzivnom dodatku (NN 156/23), za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak prve razine, potrebna su sljedeća oštećenja:
1. Djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja.
To je definirano u članku 13., stavku 1., točki a) Zakona.
Osim toga, pravo na inkluzivni dodatak iz članka 11., stavka 1., točke 4. i točke 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom (članak 13., stavak (2)).
Dakle, za prvu razinu potpore potrebno je da dijete do sedam godina ima tjelesno oštećenje III. ili IV. stupnja prema Listi vrste i težine invaliditeta – definiranih propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
https://www.zakon.hr/z/3670/Zakon-o-inkluzivnom-dodatku
Z
koja oštećenja mora imate dijete iznad sedam godina za prvu razinu inkluzivnog dodatka
2024-06-02 08:47:51
Prema članku 13. Zakona o inkluzivnom dodatku, dijete iznad sedam godina može ostvariti prvu razinu potpore ako ima jedno od sljedećih oštećenja:
1. Tjelesno oštećenje IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20. 2. Tjelesno oštećenje IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 i dodatnu teškoću III. ili IV. stupnja. 3. Tjelesno oštećenje III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 i dodatnu teškoću III ili IV.stupanja 4.Oštečenje vida IV.stupanja sa dodatnom teškoćom 5.Oštecene sluha Iv.stupanja sa dodanom teškocom 6.Gluhosljepoća Iv.stupanaj 7.Poremečaj iz autističnog spektra Ivstupanaja 8.Psihička bolest ivstupaana 9.Kronična bolest iv stupaana
Barthel indeks je mjera funkcionalne sposobnosti koja se koristi za procjenu neovisnosti osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Ova prava su definirana prema Listi vrste i težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, kako je propisano zakonima koji uređuju vještačenje i metodologiju vještačenja.
Za detaljnije informacije preporučuje se konzultirati relevantne zakonske propise ili kontaktirati nadležni Zavod za socijalni rad koji provodi postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po službenoj dužnosti.
https://www.zakon.hr/z/3670/Zakon-o-inkluzivnom-dodatku
Z
tko donosi konačnu odluku o obliku školovanja za dijete s poesbnim potrebama
2024-06-02 08:49:06
Prema Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 18/22), konačnu odluku o obliku školovanja za dijete s posebnim potrebama donosi stručno povjerenstvo nadležnog upravnog tijela županije ili Gradskog ureda. To je propisano člankom koji se odnosi na utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika.
Članak X (stavak 3) navodi da stručno povjerenstvo nadležnog upravnog tijela županije ili Gradskog ureda utvrđuje psihofizičko stanje djeteta. Nadalje, članak X (stavak 4) propisuje da postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja te sastav stručnih povjerenstava određuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja.
Dakle, konačna odluka temelji se na procjeni i preporuci stručnih tijela koja su specijalizirana za takve procjene.
https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli
https://www.zakon.hr/z/510/Zakon-o-edukacijsko-rehabilitacijskoj-djelatnosti
https://www.zakon.hr/z/222/Zakon-o-socijalnoj-skrbi
https://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon
Z
ima li roditelj pravo odluke o obliku skolovanja za dijete s pp
2024-06-02 08:50:03
Prema Zakonu o obiteljskim odnosima, roditelji koji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb dužni su sporazumno donositi odluke koje su bitne za dijete. To uključuje i odluke vezane uz obrazovanje djeteta.
Članak 108. stavak 1. propisuje da kada roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete moraju donijeti sporazumno. Stavak 3. istog članka dodatno pojašnjava da među te bitne odluke spadaju i izbor škole.
Ako se radi o djetetu s posebnim potrebama (PP), to bi također spadalo pod "bitne osobne prava djeteta" iz članka 100., što znači da oba roditelja moraju biti uključena u donošenje takvih važnih odluka.
U slučaju neslaganja između roditelja oko ovih pitanja, članak 109. predviđa mogućnost sudske intervencije gdje će sud u izvanparničnom postupku odlučiti koji će od roditelja zastupati dijete u toj stvari.
Dakle, oba roditelja imaju pravo i obvezu sudjelovati u donošenju odluka o obliku školovanja za svoje dijete s posebnim potrebama te je potrebno postići sporazum oko tih pitanja ili zatražiti pomoć suda ako dođe do nesuglasica.
https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli
https://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon
Z
koji clanak propisuje odluku o obliku obrazovanja za dijecu s poesnim potebama
2024-06-02 08:51:36
Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, odluka o obliku obrazovanja za djecu s posebnim potrebama propisana je u članku 23. stavku 3. i 4.
Članak 23. stavak 3: "Psihofizičko stanje djeteta, odnosno učenika iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Gradskog ureda."
Članak 23. stavak 4: "Postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika iz stavka 1. i 2. ovoga članka te sastav stručnih povjerenstava iz stavka 1.i 3.ovoga članka propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja."
Ovi članovi zakona definiraju kako se utvrđuje psihofizičko stanje djece te tko donosi odluke vezane uz njihov oblik obrazovanja kroz rad stručnih povjerenstava koja su regulirana od strane ministra uz suglasnost ministra zdravlja.
Za detaljnije informacije ili specifične slučajeve uvijek je preporučljivo konzultirati relevantne pravne izvore ili službene institucije koje se bave tim pitanjima.
https://www.zakon.hr/z/492/Zakon-o-pred%C5%A1kolskom-odgoju-i-obrazovanju
https://www.zakon.hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli
https://www.zakon.hr/z/510/Zakon-o-edukacijsko-rehabilitacijskoj-djelatnosti
https://www.zakon.hr/z/264/Zakon-o-pravobranitelju-za-djecu
Z
imamo neidentificirani odvod na zemljistu. koga kontaktirati da se isti zatvori?
2024-06-02 08:52:47
Prema Zakonu o vodama (NN 66/19, 84/21), nadležnost za održavanje i upravljanje različitim vrstama odvodnih sustava može pripadati različitim tijelima, ovisno o vrsti odvodnje i lokaciji.
1. **Oborinska odvodnja sa stambenih zgrada, poslovnih i drugih prostora**: Vlasnici tih objekata su odgovorni za izgradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje (članak 140., stavak 1.).
2. **Oborinska odvodnja s javnih površina**: Održavaju ih jedinice lokalne samouprave iz svog proračuna (članak 140., stavak 2.).
3. **Kanali oborinske odvodnje s prometnica**: Održavaju ih osobe koje su posebnim propisima određene za gospodarenje prometnicom (članak 140., stavak 4.).
Ako se radi o neidentificiranom odvodi na vašem zemljištu koji nije povezan s gore navedenim kategorijama ili ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada:
- Preporučuje se kontaktirati lokalnu jedinicu samouprave koja može pružiti informacije ili uputiti na nadležno tijelo. - Također možete kontaktirati Hrvatske vode kao centralno tijelo odgovorno za upravljanje vodnim resursima u Hrvatskoj.
U svakom slučaju, važno je utvrditi točno porijeklo odvoda kako bi se znalo tko je nadležan za njegovo zatvaranje ili održavanje.
https://www.zakon.hr/z/124/Zakon-o-vodama
https://www.zakon.hr/z/345/Zakon-o-pravosudnoj-suradnji-u-kaznenim-stvarima-s-dr%C5%BEavama-%C4%8Dlanicama-Europske-unije
https://www.zakon.hr/z/310/Pomorski-zakonik
Z
